Javno zdravlje: poticanje građana na praćenje gradskog onečišćenja
Život u gradu može imati koristi od jednostavnog pristupa prilikama zapošljavanja, kulturnim aktivnostima i prijevoznim vezama, no sve to sa sobom može nositi i određene nedostatke. Urbana okruženja često imaju veće razine onečišćenja i buke u usporedbi s ruralnim područjima i često imaju manje zelenih površina. „Da bi se ispravno istražio utjecaj urbanih okruženja na zdravlje, trebamo moći procijeniti osobnu izloženost tim čimbenicima rizika”, objašnjava koordinator projekta CitieS-Health (Citizen Science for Urban Environment and Health) Xavier Basagaña s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u Španjolskoj. „Samim znanstvenicima to može biti teško izmjeriti. Važne podatke poput fizičke aktivnosti ili drugih osobnih navika također treba uzeti u obzir.” Prepoznavanje tog izazova u proteklih je nekoliko godina dovelo do veće uključenosti građana u urbanim znanstvenim projektima, uz javnost koja je pozvana sudjelovati u kampanjama za praćenje kvalitete zraka ili buke. „Međutim, imali smo osjećaj da građanska znanost nije u potpunosti iskorištena u evaluaciji veze između izloženosti okoliša i zdravlja”, napominje Basagaña. „To je bio glavni cilj projekta CitieS-Health.”
Uključivanje građana
Projekt CitieS-Health, pokrenut u siječnju 2019., provodio se u pet europskih gradova. U svakom je gradu pokrenuta druga studija usredotočena na temu povezanu sa zdravljem i urbanim okolišem: onečišćenje zraka, izgaranje biomase, onečišćenje bukom, industrijsko onečišćenje i urbani dizajn. Građani u Barceloni pomogli su u stvaranju studije o tome kako onečišćenje može utjecati na mentalno zdravlje. Gotovo 300 građana pružilo je otprilike 2500 mjerenja kognicije i blagostanja tijekom različitih dana. Ti su podaci zatim uspoređivani s koncentracijama onečišćenja zraka koje su građani pomogli pratiti s pomoću osobnih epruveta za prikupljanje dušikova dioksida. U gradu Lucca u Italiji anketa s uzorkom od 1025 stanovnika iz doline Serchio dovela je do odluke da se usredotoče na kroničnu bolest bubrega. Do danas je intervjuirano 367 stanovnika o njihovim zanimanjima, prehrani i životnom stilu, a 353 stanovnika doniralo je svoje biološke uzorke. Druge studije bile su usredotočene na utjecaj buke na zdravlje (Ljubljana, Slovenija) i izgaranje biomase na zdravlje (Amsterdam, Nizozemska) kao i na veze između percepcija kvalitete okoliša, fizičke aktivnosti i stresa (Kaunas, Litva). „U svakom od tih gradova znanstvenici su uživali u interakciji s građanima na radionicama, sastancima i kroz ankete”, napominje Basagaña. „Građani su bili uključeni u sve faze istraživanja, uključujući donošenje odluka o istraživačkim pitanjima. To je pomoglo u osiguravanju znanstvene relevantnosti svake studije, a rezultati su se zbog toga mogli bolje protumačiti.”
Promicanje dodatnog sudjelovanja
Projekt CitieS-Health provodi se do lipnja 2022., a Basagaña i njegov tim još uvijek analiziraju ulazne podatke i raspravljaju o njima. No pojavljuju se određeni preliminarni rezultati: u studiji iz Barcelone uočena je veza između razina onečišćenja zraka i pažnje te doživljenog stresa. U svakom je slučaju vrijednost uključenosti građana u svim fazama istraživanja bila naglašena. „Sudjelovanje građana učinilo je ove pilot-projekte relevantnijima za lokalne potrebe, pružilo je uvide zbog kojih je poboljšano osmišljavanje studija i pomoglo nam je u komuniciranju rezultata”, dodaje Basagaña. „Ovdje se radi o približavanju znanosti društvu.” U okviru projekta razvijen je i internetski interaktivni skup alata za građansku znanost kako bi se pomoglo projektima u uključivanju zajednica te u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa. Skup alata sadržava primjere i resurse iz projekta kao i savjete o osmišljavanju istraživačkih studija koje pokreću građani te o prikupljanju podataka. „Na internetskoj stranici projekta nalazi se i odjeljak u kojemu svi koji rade na participativnim projektima mogu predložiti nove načine uključivanja građana u znanost”, napominje Basagaña. „Planiramo objaviti i dokument o naučenim lekcijama iz projekta CitieS-Health. Sve će to, nadamo se, biti korisno za nadolazeće projekte u području građanske znanosti.”
Keywords
CitieS-Health, urbano, onečišćenje, industrijski, zrak, zdravlje, biomasa, životni stil