Mnoge agroekološke budućnosti jesu moguće u Europi
Većinu je povijesti poljoprivreda bila lokalni posao gdje su poljoprivrednici proizvodili dovoljno hrane za prehranu svoje obitelji ili za pomoć lokalnoj zajednici. No s industrijalizacijom, urbanizacijom i rastućim stanovništvom, poljoprivredno je gospodarstvo postajalo sve intenzivnije. Dok su se tako ostvarili niži troškovi i povećala proizvodnja, ta su postignuća često postignuta nauštrb okoliša. Kako se svijet bori s učincima klimatskih promjena, postoji hitna potreba za ponovnom uspostavom ravnoteže u našem poljoprivrednom sustavu kroz odgovarajuću mješavinu održivosti i produktivnosti. „U tom je smislu povećanje primjene agroekoloških pristupa temeljno za osiguranje održive proizvodnje hrane u budućnosti”, rekao je Gerald Schwarz, znanstvenik na institutu Thünen Institute of Farm Economics. Projektom financiranim sredstvima EU-a UNISECO (Understanding and improving the sustainability of agro-ecological farming systems in the EU) pomaže se u ostvarenju ove ravnoteže. „Naš je cilj bio ojačati održivost europskih sustava poljoprivrednih gospodarstava kroz zajedničku izgradnju poboljšanih strategija i inicijativa za prijelaze prema agroekološkom poljoprivrednom gospodarstvu”, objašnjava Schwarz koji je koordinirao projekt. Agroekologija primjenjuje ekološke koncepte u poljoprivrednom gospodarstvu. Posebice, njome se promiče vrsta poljoprivrednog gospodarstva kojom se ublažavaju klimatske promjene, smanjuje učinak poljoprivrede na biljni i životinjski svijet i prirodu te osnažuju poljoprivrednici i zajednice da bi imali koristi od održivosti.
Prilagodba rješenja za lokalne potrebe
Prema Schwarzu, glavni je cilj projekta bio utvrditi portfelj radnji i politika za prijelaz na agroekologiju. „Htjeli smo pružiti konkretne dokaze o tome kako poljoprivredno gospodarstvo može pomoći Europi u rješavanju izazova klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti uz istovremeno omogućivanje održive proizvodnje hrane i promicanje dinamičnih ruralnih gospodarstava”, napominje. Da bi to napravili, znanstvenici su proveli studije slučaja u 15 različitih europskih zemalja, a svaka je pružila različit socioekonomski, ekološki i kulturološki kontekst. Znanstvenici su također proučavali kako bi dalekosežna provedba agroekoloških praksi mogla utjecati na lokalna poljoprivredna gospodarstva i europski prehrambeni sustav. Rezultati projekta UNISECO pokazali su da za prijelaz na održivo poljoprivredno gospodarstvo ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima. Umjesto toga, agroekologija najbolje funkcionira kada je prilagođena lokalnim potrebama. „Naši su znanstvenici pokazali da mnoge agroekološke budućnosti jesu moguće u Europi i, kada ih ubacimo u šire promjene u prehrambenom sustavu, neće kompromitirati našu sigurnost hrane”, dodaje Schwarz. Projektom je pokazano kako agroekologija može pridonijeti okolišu, primjerice, povećanjem broja vrsta i raznolikošću staništa. „Agroekologija može pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena te poboljšanju sposobnosti prilagodbe njihovih učinaka promicanjem, na primjer, formacije humusa i sekvestracije ugljika u drvnoj biomasi”, primjećuje Schwarz.
Osnaživanje ruralnih zajednica
Osim prikazivanja ekoloških prednosti agroekologije, u okviru projekta također se radilo na dijeljenju znanja o gospodarskim prilikama održivog poljoprivrednog gospodarstva putem dijaloga znanost-društvo-politika. „Ako će agroekologija uspjeti, trebamo povećati kapacitet lokalnih aktera”, govori Schwarz. „Iako to počinje s poljoprivrednikom, potrebno je uključiti i zemljoposjednike i druge aktere u ruralnim zajednicama i lancima vrijednosti.” Ovdje je u projektu naglašena suradnja među poljoprivrednicima u područjima poput zajedničkog skladištenja, obrade i marketinga te su prikazani lanci vrijednosti na razini zajednice koji su povezali poljoprivrednike s lokalnim restoranima, školama i trgovcima na malo. „Ako više riskiraju, poljoprivrednici imaju direktnu poveznicu s uspjehom sustava poljoprivrednog gospodarstva” dodaje Schwarz. „Također će se zauzeti da imaju više koristi i tako osigurati da agroekološki sustavi mogu rasti s ograničenom potporom iz javnih sredstava.” Iako je sam projekt završen, poljoprivrednici i drugi dionici mogu nastaviti iskorištavati bogatstvo znanja iz projekta UNISECO preko čvorišta Agro-Ecological Knowledge Hub.
Keywords
UNISECO, agroekologija, održivost, održivo poljoprivredno gospodarstvo, poljoprivrednici, ruralne zajednice, poljoprivreda, klimatske promjene, proizvodnja hrane, biološka raznolikost